Jesen, kiša, knjiga, dekica…

Kiše jesenske, a ne jesenje, kako su to pjevali Prljavci, ali nema veze, razumijemo se. Dok rominja sitna jesenska kiša, uzimam knjigu u šake za trenutke opuštanja. Dolaskom jesenskih i zimskih dana vračam se čitanju. Što zbog privatnih, što zbog poslovnih obaveza,knjiga se našla negdje po strani. Nikada gurnuta u zapećak, nego se nekako tako poklopilo. Ispravit ću takav pristup spram samog čina čitanja. No,da vas pitam kada ste posljednji puta uzeli knjigu u ruke i vrijeme posvetili čitanju? Da,turbulentna su vremena i nema se vremena za knjigu. Obaveze,prioriteti i svakodnevica oduzima nam vrijeme za čitanje, gdje pritom ne mislim na dnevne tiskovine ili portale, koji nas truju bombastičnim naslovima, kako bi sebi nabili tiražu i povećali njihovu čitanost i broj klikova. Identična je situacija i u Njemačkoj samo s tom razlikom što u kafićima ljudi ispijajući napitak - komuniciraju. Ne ide se tamo da prelistavaš novine,kao što je to u Hrvatskoj običaj. Ne! Po tom su pitanju debelo u prednosti. Vjerojatno ste čuli da se kaže kako su Nijemci pomalo suzdržani i hladni. Ne,oni samo brane njihov “lični prostor”. Da,činjenice nam ne idu u prilog. Stoga,knjigu u ruke i skulirajte se!