Blagdan će, usprkos pandemiji koronavirusa, biti moguć i ove godine

Omraženi Grinch pokušava upropastiti Božić, no na koncu shvati da taj blagdan nije samo ono materijalno već da Božićni duh znači puno,puno više. Vjera koju ispovijedamo želi nam naglasiti da Bog želi biti s nama i ovog Božića. Zato, osim što ukrašavate drvca i kuće, osvijetlite malo i svoje odnose s drugima. E to je važno!

Nagađanja na sve strane. Hoće li biti bijelog Božića. To je ono što zanima pučanstvo. Hrvatska riječ Božić je umanjenica riječi Bog te je preuzeta kao naziv blagdana i označava dan kad se rodio mali Bog – Isus Krist. Božićni običaji su cjelina narodnih običaja koji počinju mnogo prije Badnjaka i Božića, a obuhvaćaju cijeli Advent i produžuju se do Sveta Tri Kralja. Božić se nekada slavio skromno i ponizno, a običaji su se prenosili s generacije na generaciju.

Ono poznato: Ne talasaj

"Dok danas ugostitelji, radnici i gospodarstvenici gube poslove zbog krize, neki dobro zarađuju. Savjet novinarima: Follow the money. Dosta ćemo doznati o netransparentnim odlukama i interesima lobija, cijenama i vrsti testiranja u RH u usporedbi s EU" - Ugledni hrvatski znanstvenik Ivan Đikić

Ljudi, nešto ne drži vodu. Djelomična ograničenja ne donose pozitivu u javnom mnijenju. Zatvori sve ili ne diraj. Upozorenja stižu sa svih strana. Mjerodavni bi da kažnjavaju. Naoštrili se na pisanje kazni. Dućani,velike robne kuče i slični objekti u zatvorenom rade punom parom, dok mali obrtnici zatvaraju ili jednostavno ne mogu ispuniti sve uvjete za nastavak rada. Ma dajte. Ako ljudi šeću pod maskama u zatvorenom prostoru zašto to ne bi identično mogli raditi na vanjskim površinama. Jedino,ako zatvorite sva igrališta,parkove,biciklističke i trim staze,onda priča drži vodu. Ili opet pod lokot škole,vrtiće... samo online nastava. Ovih dana gdje god da pogledaš dućani krcati kao da je sudnji dan,a naši velikani bi da ograničavaju Advent - Božićni i Novogodišnji program. Na otvorenom. Zar je tu veća mogućnost zaraze?

„Svako tijelo ima nešto reći”

Uf, nije baš neko vrijeme za pisanje. Osjećaji nas varaju ili nas zbunjuju. Kad je loše vrijeme, odmaramo. Nastojim ne razviti ili barem na vrijeme zamijeniti loše navike kritiziranja. Svatko koga ćete ikada upoznati zna nešto što vi ne znate. Da se o tome razmisliti. Nije lako danas biti pošten, dobar, ljubazan, prirodan i jednostavan Čovjek.

Hrvatska: Profesionalni sport naprijed - svi drugi Stop!

Amateri i rekreativci ne donose neku lovu,pa mogu odmarati. Što mislite, jel' OK?

U Njemačkoj je na snazi zabrana rada kulturnih i sportskih ustanova. U medijima se da iščitati kako velik dio Nijemaca podržava Vladine mjere,čak traži i strože mjere. No, izneseni stavovi i mišljenja izazivaju značajna razmimoilaženja u javnosti.

Čuli ste za izraz „kafanska politika“?

Kafanska politika,iskorištavanje seksualne orijentacije za probitak u političkim vodama,svakako da u javnosti čine pomiješani primitivizam i licemjerje. Srozali smo se na nizak nivo komunikacije,a imamo na sve strane tzv. elitne političare. I ta je priča univerzalna u svijetu. Novije generacije su „kafansku politiku“ prenijele u najviša mjesta političkih odluka. Nema izuzetaka. Treba imat' muda i reći: jesmo, zastranili smo. Kafanska politika sustavno degradira kvalitetu i sustavno promiče biznise. Pripazite, možda čitanjem ovog teksta i sami postajete žrtva “kafanske politike”.

Zbogom, Diego Armando Maradona!

Napustio nas je "Maradona - Mali zeleni", kako je glasio njegov nadimak iz igračkih dana. Njegov talent i divlji način života pratili su ga od malih nogu.

Hoće li do Božića biti dostupno cjepivo protiv koronavirusa ...

Hrvatska ulazi u najtežu fazu borbe s pandemijom koronavirusa - prema trenutnim trendovima izgleda da se polako udaljavamo od eksponencijalne krivulje. Mjere su proporcionalne razvoju pandemije, kaže hrvatski premijer Andrej Plenković.

Situacija u Njemačkoj! Angela Merkel pokušava s pokrajinskim premijerima dogovoriti koncept s kojim bi svi bili suglasni oko borbe s pandemijom. Traži se dodatno pooštravanje mjera kako bi se pokušao spasiti tračak normalnosti za Božić. No,ne ide lako.

Svi imaju (ne)opravdane razloge za ili protiv mjera. Od građanstva se očekuje da osvijeste potrebu pridržavanja usvojenih mjera. Pobornici liberalnijeg pristupa suzbijanju zaraze tvrde pak kako bi novo zatvaranje populacije moglo nanijeti nemjerljive štete. Još uvijek je mnoštvo nepoznanica povezanih uz covid - 19. Nitko u svijetu ne želi doći u sustav zatvaranja ekonomije i ljudi u kućama, ali valja brinuti o zdravlju. Sve to uskladiti - zahtjevna je zadaća.

Na koncu konca, Epidemija korona virusa nosi i posebnu vrstu zajedništva i solidarnosti među ljudima.

Hoće li Osijek ostati bez Bajera: Urbana vodena tijela

Urbana jezera su najčešće male vodene površine, nastala kao posljedica iskapanja građevinskog materijala te se često koriste u rekreativne svrhe, ribolov i slično.

Jedan sam od najvatrenijih pobornika uređenja Bajera i zagovornika izgradnje u pravcu sportsko – rekreativne zone Jug 2.

'Nestaje nam naše jezero'

Bajer osigurava mogućnost rekreativno-sportskog ribolova tijekom cijele godine.

Na vodenim površinama mogu se postavljati plutajući objekti u funkciji sporta i rekreacije,ugostiteljstva, turizma, kulture i sl.

Moramo gledati samo sebe, analizirati i pokušati izvući poučak

Prosvjedi protiv restriktivnih mjera u Europi na sve strane! Berlin,Muenchen,Frankfurt,Düsseldorf,London,Pariz,Cirih,Zagreb,Beograd... Javno nezadovoljstvo postalo je prosvjedna svakodnevica u velikom dijelu svijeta i nema sumnje da je to trend koji će obilježiti 2020. godinu.

U Danskoj već danima prosvjedi protiv novog ‘Zakona o epidemiji’ 2020. nije samo godina pandemije, nego i godina građanske pobune.

Glas javnosti ne možeš zabraniti - ukinuti - zatomiti

Čitam i citiram : "Ima različitih vrsta ekstremizama, a najčešći su politički, nacionalistički i vjerski. Politički ekstremizam mora uključivati političke tendencije za preuzimanje vlasti i političke stranke. Nacionalistički i vjerski ekstremizam uključuju paljenje simbolike neke druge vjere ili nacije, one na koju se huška. Ali svaki ekstremizam mora uključivati pozive na nasilje i huškanje usmjereno protiv neke skupine ili pojedinca." - Mario Nakić

"Svaki glas može dovesti do promjena“ Da. Sve nešto razmišljam: ako ne pašeš ili se ne uklapaš u kalup - prikazivat će te kao revolucionara, ekstremista, nasilnika i totalnog idiota? Po bilo kojem pitanju. Što češ,tako je doba. Cilj je očito spriječiti glas javnosti. Istina je onda samo njihova, bez obzira na činjenice, koje ne idu u prilog onima koji zatupljuju naciju. Ne valja propitivati odluke. Pokori se i šuti. Inače,pokositi će te „prava medijska haranga“,koja orkestrirano kreće. Demokracije i slobode govora koju netko želi ušutkati na primitivan način vode do nezadovoljstva puka. No u jednom su složni. Svi iščekuju mesiju koji će riješiti sve njihove probleme. Jer je tako lakše.

No jednom postavljena prava pitanja ne mogu se ušutkati ni izbrisati sve dok se na njih vjerodostojno ne odgovori istinom. To svima mora biti jasno ma koliko se upinjali dokazati suprotno. Istina je moć.

Sretan rođendan Blizanci!

Sretan rođendan Blizanci!

Neka vam je sretan rođendan, blizanci. Budite ambiciozni.

'Vukovar, mjesto posebnog pijeteta'

Dokumentiranje suvremenog života kroz fotografije

Fotografija je od svojih početaka imala značajnu ulogu u dokumentiranju različitih segmenata života i smrti. Upravo u dokumentiranju stvarnosti onakvom kakva ona jest, a ne uljepšanu, nastojim uhvatiti realnost. Dakle, riječ je o dokumentiranju suvremenog života kroz fotografije koje snimam u javnim prostorima.

Pravi se da ovo nisi vidio...

Vratimo se u sadašnjost i aktualnim događanjima. Preživimo li do proljeća - na konju smo! Sad se spašava što se spasiti da. Očuvanje zdravlja,radnih mjesta i izbjegavanje stečaja,glavni su prioriteti. Zalihe su odavno presušile. U svakom pogledu. Država ulaže brdo para. Nitko ne želi socijalne slučajeve na grbi. Troškovi su ogromni, dok dubinski požar i dalje tinja, može doći do eksplozije. Čovjek kada izgubi posao teško se ponovno uključuje u tržište rada. Svi smo toga svjesni. Vatra se teško gasi,a posljedice su nemjerljive. Papa Franjo je rekao da je ovo prilika za povezivanje i obnovu obitelji.

Princeze s Mačkamame iliti ŽNK Osijek

I dok se u Njemačkoj razglaba o pooštravanju mjera u suzbijanju pandemije u Hrvatskoj suprotno razmišljanje. Živi se prividno normalnije uz poštivanje preporuka stožera formiranog za Koronavirus. Još jednom apeliram na građane da se drže preporuka i uputa Nacionalnog i lokalnog stožera civilne zaštite. Štiteći sebe štitimo i svoje najbliže.

Evo i mene nakon dužeg vremena nazad... Često sportaši pokušavaju odabrati zvučni nadimak koji će pamtiti. Osobno,osmislio sam dva nadimka : NK „Elektra“ je nogometni klub iz Osijeka čije su boje crveno-crna, a nadimak tima „Crveni vražići“ ili neka vrsta osječkih „Crvenih đavola“. Teren ženskog nogometnoga kluba „Osijek“ zove se „Mačkamama“ te djevojke iz tima imaju lokalni nadimak „Princeze sa Mačkamame“.

Želimo povratak na staro, a ne “novo normalno”

Dok se ne pronađe cjepivo protiv koronavirusa, zaboravimo na povratak na staro. U ovo pandemijsko vrijeme obrazlagati zašto su hodanje, trčanje i vožnja biciklom izuzetno korisni - bespotrebno je argumentirati. Da li je bolje biti sam sa svojim mislima ili biti dio nečije priče? Virtualna druženja su naša svakodnevica. Planiranja putovanja sada su debelo u drugom planu. Ideš - ako baš moraš,sve drugo je stopirano. Mnogima visi egzistencija u zraku u vidu umanjenja prihoda ili gubitka posla. Obveze to ne zanima. Plati ili trpi. Nema smisla previše komentirati, jer tu ima stvarno svega. Život nije stao. Veseli da borba za bolje uvjete traje.

U Europi se broj kršćana kontinuirano smanjuje

Krajem 2018. u Njemačkoj su živjele 394.000, a krajem 2019. godine 416.000 tisuća ljudi hrvatskog porijekla koji spram više od 4,5 milijuna muslimana u Njemačkoj (ne) proporcionalno sudjeluju u razvoju društva. Francuska je jedina europska zemlja koja je ispred Njemačke po brojnosti muslimanske zajednice. Postotak muslimanskog stanovništva mogao bi se u Njemačkoj do 2050. udvostručiti, proizlazi iz studije instituta Pew.

Činjenično,nekako smo po putu izgubili "svetost obitelji" među Europljanima. Okrenutost materijalizmu, hedonističkom iživljavanju, bludnim radnjama, porast homoseksualizma, nebriga za roditelje i obitelj, stajat će Europljane demografskog deficita – analizira zagrebački imam Mirza ef. Mešić u intervjuu za Večernji list, dodajući kako Europu naseljavaju mladi ljudi iz Sirije, Iraka i Afganistana "koji još njeguju i čuvaju obiteljske veze, koji se 'rano' žene i udaju, koji vole svoje obitelji i svoju vjeru". I zbog toga, nažalost, postaju "opasnost" za ostarjelu Europu.

S druge strane, primjetan je i porast broja Europljana koji prelaze na islam. No, tu ne trebamo zanemariti mnogobrojno iseljeništvo pristiglo iz Turske. Getoizacija u velikim i srednjim gradovima postala je dio migrantske svakidašnjice. Oni su, došli kao privremeni migranti, postali trajni migranti u Njemačkoj, odnosno imigranti. Pitanje migranata žestoko je podijelilo ne samo Njemačku, već cijelu Europu.

Iako je kršćanstvo globalno u svijetu dominantna religija, jer na Zemlji živi oko 2,3 milijarde kršćana, podatci za Europu pokazuju kako je to jedina regija u svijetu u kojoj se broj kršćana kontinuirano smanjuje, i to sve više. K tome valja dodati i one koji se u sve većem broju odlučuju za ateiste i agnostike.

Jesen, kiša, knjiga, dekica…

Kiše jesenske, a ne jesenje, kako su to pjevali Prljavci, ali nema veze, razumijemo se. Dok rominja sitna jesenska kiša, uzimam knjigu u šake za trenutke opuštanja. Dolaskom jesenskih i zimskih dana vračam se čitanju. Što zbog privatnih, što zbog poslovnih obaveza,knjiga se našla negdje po strani. Nikada gurnuta u zapećak, nego se nekako tako poklopilo. Ispravit ću takav pristup spram samog čina čitanja. No,da vas pitam kada ste posljednji puta uzeli knjigu u ruke i vrijeme posvetili čitanju? Da,turbulentna su vremena i nema se vremena za knjigu. Obaveze,prioriteti i svakodnevica oduzima nam vrijeme za čitanje, gdje pritom ne mislim na dnevne tiskovine ili portale, koji nas truju bombastičnim naslovima, kako bi sebi nabili tiražu i povećali njihovu čitanost i broj klikova. Identična je situacija i u Njemačkoj samo s tom razlikom što u kafićima ljudi ispijajući napitak - komuniciraju. Ne ide se tamo da prelistavaš novine,kao što je to u Hrvatskoj običaj. Ne! Po tom su pitanju debelo u prednosti. Vjerojatno ste čuli da se kaže kako su Nijemci pomalo suzdržani i hladni. Ne,oni samo brane njihov “lični prostor”. Da,činjenice nam ne idu u prilog. Stoga,knjigu u ruke i skulirajte se!

Siromaštvo je relativan pojam

Njemačka – nije sve med i mlijeko! No,gura se! Prvenstveno su veliki troškovi života: stan,automobil, telefon, internet, garderoba, hrana i drugo. Siromaštvo je dakle uvijek relativno: čovjek koji važi kao siromašan u Njemačkoj je u nekoj drugoj zemlji daleko iznad prosjeka. Posebno problematična je situacija za osobe koje ne rade puno radno vrijeme, a to je u Njemačkoj većina onih koji primaju minimalnu satnicu - takozvani "mini jobberi".

Prema službenim računicama njemačke Vlade osobe iz te kategorije nemaju ni uz puno radno vrijeme realnu šansu zaraditi dovoljno za normalan život.

Osijek i Slavonija izumiru...

Ljudi odlaze, nema mladih, nema radne snage...što dovodi do depopulacije nekih krajeva.

Osječani ipak ne izumiru? Puno je novih lica, puno je novih imena, ali njihova su srca i dalje lokal-patriotski nastrojena!

Jesen u Vukovaru,gradu - heroju

Da.... A što reći? Što napisati? Puno toga je odavno tekstualno sročeno. Ne želim se ponavljati,kamoli se šablonski ukalupiti u standardizaciju poimanja životnog nam okruženja. Nastojim biti svjež,aktualan i inovativan. Što reći, što napisati za sve lijepe doživljaje ovog vikenda. Putovalo se,obilazilo i gostovalo,možda i u vašem Gradu. Nemirna duha uvijek u nekom istraživanju i iznalaženju novih,drugačijih i zahtjevnijih poslovnih rješenja. Savjetodavno prisutni na mnogo strana. No,izuzetnog zadovoljstva kada se na papir stave i zbroje slike i dojmovi s putovanja, neka tako i ostane.

Epidemija COVID-a - najnovije informacije - Njemačka

Vrtići i škole rade dokle god to bude moguće - zbog zdravlja djece. Trgovine rade. Firme rade, ali ništa nije isto kao lani s obzirom na porast broja slučajeva zaraze virusom korone. Ljudi umiru.U Njemačkoj važi djelomično zatvaranje – već zloglasni „lockdown“. U cijeloj Njemačkoj zatvoreni su svi ugostiteljski objekti, za publiku su zatvorene kulturne institucije kao i svi oblici okupljanja u slobodno vrijeme. Ugostiteljski objekti mogu samo pripremati hranu za ponijeti. I za privatna okupljanja važe znatno restriktivnija pravila. Još uvijek je moguće ići na posao, pomagati drugima ili ići u šetnju. Isto tako dramatično je i u turizmu. „Gospodarstvo se ne može uključiti i isključiti poput svjetiljke, a da pritom nema štete", kaže glavni ekonomist Commerzbank Jörg Krämer. Zaraza Covidom-19 različito djeluje na različite ljude. U većine zaraženih osoba razvije se blaga ili umjerena bolest i oporavljaju se bez bolničkog liječenja.

Kada osjećamo duhovni nemir - ne brini, proći će...

Pandemija. Ugroženo tjelesno i psihičko zdravlje, te socijalno funkcioniranje i egzistencija - razlozi su koji izazivaju duhovni nemir. Život nije stao,ali je usporio. Mnogobrojne aktivnosti svedene su na minimalnu mjeru,ako nisu i suspendirane u određenom vremenskom razdoblju. I što sada? Neki govore da ćemo zbog korone svi poludjeti, razviti mentalne poremećaje. Ma dajte ljudi - neće pandemija trajati cijelu vječnost. Zadržimo vedar duh i lakše ćemo prebroditi trenutnu situaciju globalne pandemije. Važni su sada naši interesi i hobiji,dok na teška pitanja nikada nema lakih odgovora. Poštujmo i uvažavajmo druge oko sebe,pomognimo ljudima u godinama,nemoćnim i usamljenim dušama.

Izađimo,udahnimo svježi zrak. Biciklirajte ili upražnjavajte “lagano” trčanja tj. joggiranje, a pritom svakako proučavajte životno okruženje kako bi zapazili neke detalje koji su vam možebitno nesvjesno promakli u strci s vremenom, gdje lako možemo izgubiti kompas za orijentaciju. U razmišljanjima o postizanju smisla ljudskoga života dominirala je dvojba između minimalističkoga i maksimalističkoga. Nažalost, dobar dio zapadne civilizacije danas je potpao pod utjecaj hedonističkoga, potrošačkoga mentaliteta, koji daje prednost vanjskomu nad nutarnjim. Dobra je vijest ta da što god se dogodilo, proći će.

Dravska biciklistička ruta u Hrvatskoj

Da. Fora. Laganini. Ekološki prihvatljivo. Idemo...

Nije lako - to je sigurno. Početnicima preporučujem kraće dionice,a svi drugi *po gasu*, kako bi ljudi prepoznali projekt ‘Drava Bike’ kao mogućnost za uključivanje u veliku europsku cikloturističku obitelj. Netko će voziti cijelu rutu,drugi samo dio , ali će svakako aktivnom i pasivnom promidžbom dovesti turiste na biciklu unutar svog kvarta ili naselja, općine ili grada, županije, države i kontinenta.

Panonske biciklističke staze - Staze koje prkose vremenu!