O HNS-u

	Početkom 20. stoljeća kada su u Hrvatskoj počeli nastajati prvi nogometni klubovi, došlo je do želje nogometnih čelnika za formiranje nacionalnog nogometnog saveza. Nažalost, političke okolnosti koje su prevladavale u to vrijeme nisu bile u cijelosti za ovakvu ideju.
	Prva javna nogometna utakmica odigrana u Zagrebu, 28. listopada 1906. godine

Težnje Hrvata za uspostavljanje vlastitog sportskog saveza još je više raslo nakon što je u Zagrebu, na Marulićevom trgu, na mjestu na kojem se danas nalazi Sveučilišna biblioteka, 28. listopada 1906. odigrana prva javna nogometna utakmica između HAŠK-a i PNIŠK-a (1:1). Nakon niza odgođenih i zamornih pergovora i uvjeravanja, 8. 10. 1909. osnovan je Hrvatski športski savez. Hinko Würth, predsjednik HAŠKA-a bio je na čelu sportske sekcije.
Hinko Würth jedan od osnovača modernog sporta i nogometa u Hrvatskoj, prvi predsjednik Nogometnog saveza Jugoslavije.

Na osnivanje Hrvatskog športskog saveza energično reagira Austrijski športski savez, zabranjujući svojim klubovima da igraju s klubovima koji su članovi tek osnovanog Hrvatskog športskog saveza. U to vrijeme, Austro-Ugarska monarhija opterećena je teškim unutrašnjim krizama, a u Hrvatskoj je na vlasti promađarski ban Pavle Rauch, pa Hrvatski športski savez ne može dobiti odobrena pravila, što mu otežava djelovanje. No, i bez odobrenih pravila Hrvatski športski savez djeluje. Konačno, 10. kolovoza 1910. godine, u vrijeme inauguracije Nikole Tomašića za bana, pravila su konačno odobrena.

Od tada je započela vrlo energična aktivnosti naših najstarijih nogometnih funkcionera: 13. lipnja 1912. godine dr. Milovan Zoričić izabran je za šefa nogometne sekcije HŠS-a. Njegov zamjenik bio je Zvonimir Klobučar, a Ivan Pipinić je bio rizničar. Oni su, zajedno s Hinkom Wurthom, Dragutinom Albrechtom i Brankom Gavellom, preuzeli obvezu razvoja i unapređenja nogometa u Hrvatskoj, pa se stoga, s pravom mogu smatrati prvim članovima Hrvatskog nogometnog saveza.

Dr. Milovan Zoričić predsjednik prvog nogometnog vodstva u Hrvatskoj, utemeljenog 1912. godine.

Nakon Prvog svjetskog rata, predstavnici najvećih i najvažnijih hrvatskih nogometnih klubova (Građanski, HAŠK, Hajduk i Concordia) zahtjevali su službeno osnivanje Hrvatskog nogometnog saveza, kao prirodnog slijednika već vrlo aktivne nogometne sekcije HŠS. U tu svrhu sastala se Skupština hrvatskih nogometnih klubova u kavani "Medulić" 14. travnja 1919. godine. I kada je već gotovo sve bilo dogovoreno došlo je do prekretnice tijekom pauze na sjednici i umjesto da se osnuje Hrvatski nogometni savez, osnovao se Jugoslavenski nogometni savez. Isto se dogodilo i drugim sportskim savezima. Unatoč činjenici da je Zagreb bio kolijevka sporta na ovim prostorima i da je niz sportskih organizacija nastalo upravo u njemu, a između ostalog i Olimpijski komitet (14. prosinca 1919. godine), razne sekcije HŠS-a jednostavno su proglašene Jugoslavenskim.

U bijelim dresovima i s hrvatskim grbom: Vertesi, Besednik, Kudma, Albreht, Lipovščak, Schreiber, Bević, Kunz, Todi, Erbeznik, Berger. Reprezentacija Hrvatske odigrala je prve javne međunarodne utakmice u Pragu 23. i 26. lipnja 1907. protiv Slavije, u to vrijeme jedne od najboljih nogometnih momčadi Češke i Europe. Prva utakmica završena je visokim porazom 0:15, a druga 0:20.

Hrvatski nogometni savez konačno je utemeljen 6. kolovoza 1939. godine. Ovaj Savez djelovao je potpuno samostalno i poduzimao je niz obveza u promicanju hrvatskog nogometa. Dr. Ivo Kraljević izabran je za prvog predsjednika našeg nogometnog saveza. Nogometni podsavezi u Zagrebu, Split i Osijeku djelovali su u okviru Hrvatskog nogometnog saveza, a rukovodili su velikim brojem izuzetnih klubova i nizom izvrsnih nogometaša.

Urch, Matekalo, Wölfi, Jazbec, Antolković, Jazbinšek, Belošević, Cimernačić, Glaser, Suprina, Lesnik, Kokotović. Reprezentacija Hrvatske koja je pobijedila Švicarsku 4:0, 2. travnja 1940. godine.

Nakon raspada Jugoslavije 1941. godine, prvi povjerenik Hrvatskog nogometnog saveza postao je dr. Rudolf Hitrec, bivši nogometaš Građanskog i brat Ice Hitreca, legendarnog člana Hrvatske nogometne reprezentacije. Tijekom rata, ured povjerenika je preuzeo Vatroslav Petek i dr. Rinaldo Culić. Hrvatski nogometni savez nastavio je s radom i nakon Drugog svjetskog rata. Mišo Hršak, Ratko Vilinčić, Lazo Vračarić, Boris Bakrac, Vlado Ranogajec, Mirko Oklobdžija i Pero Splivalo bili su njegovi predsjednici u ovom razdoblju. Svi oni vodili su nemilosrdnu borbu za postizanje jednakosti unutar jugodominirajuće nogometne organizacije, budući da je desetljećima hrvatskim klubovima bilo nametnuto preglasavanje.

Uspostavljanjem suverene, nezavisne i demokratske Hrvatske nakon izbora 1990. godine, konačno smo bili u mogućnosti to i ostvariti. Danas, kada je je hrvatski nogomet konačno samostalan, naša nogometna administracija ima mogućnost stvoriti optimalno okruženje za cjelokupni razvoj i procvat ovog najpopularnijeg sporta.

Kranjčar, Ladić, Kasalo, Person, Gabrić, Asanović, Vulić, Dražić, Mlinarić, Cvjetković, Shala, Mladenović, Zidan, Celić
Reprezentacija Hrvatske na povijesnoj utakmici protiv SAD-a (2:1), 17. listopada 1990. u Zagrebu.