Model plaćanja školarina

Studenti prosvjeduju zbog 'zgodno upakirane zamke'

Studentski 'desant' na Senat
Dok se na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu bude odlučivalo o modelu naplaćivanja školarina Rektorskog zbora, studenti će pred zgradom Senata ponovo izaći na prosvjed. O daljnjim akcijama studenata opet će se odlučivati na plenumu.

Naime, na plenumu studentske organizacije Slobodni filozofski održanom u ponedjeljak, studenti su odlučili kako će u utorak u 16 sati, kad je sazvana sjednica Senata, prosvjedom ponovno upozoriti na neprihvatljivi model kojeg je predložio Rektorski zbor.

Plenum je u priopćenju za medije prozvao nadležne strukture da novi model naplaćivanja obrazovanja "u svoj svojoj birokratskoj drskosti zovu 'besplatnim obrazovanjem'", te novi model plaćanja ocijenio još rigoroznijim od sadašnjega i time potpuno neprihvatljivim.

"Po tom će novom modelu samo prva godina biti besplatna, dok će se na višim godinama plaćati ovisno o broju nepoloženih ispita, čija se vrijednost računa u tzv. ECTS-bodovima (jedan ispit ima prosječno oko 5 ECTS-bodova, no to ovisi o ispitu i fakultetu). Iako takav model može na prvi pogled izgledati privlačno, riječ je samo o zgodno upakiranoj zamci. Naime, po tom novom modelu će svoj studij morati plaćati čak i više studenata nego dosad. Jedini koji će od plaćanja biti izuzeti su oni studenti koji polože apsolutno sve ispite tijekom godine, uključujući i izborne i prenosive ispite. To će u praksi, s jedne strane, značiti da će vjerojatno oko 80% studenata plaćati svoj studij, a, s druge strane, da će doći do pada kvalitete studiranja jer će mnogi htjeti na silu dati što više ispita (da ih ne bi morali plaćati) bez obzira na ocjenu i kvalitetu naučenog. Ne treba ni spominjati da će opet najdeblji kraj izvući studenti lošije financijske situacije koji uz studij moraju raditi pa nemaju toliko vremena za učenje", zaključak je plenuma.

Nadalje, upozoravaju da u izloženom modelu čak ni tzv. "izvrsnost" studenata ne utječe na (ne)plaćanje studija.

"Naime, moguće je da npr. student koji prolazi s prosjekom od 5.00, ne položi li primjerice dva izborna i/ili prenosiva kolegija, plati za njih više tisuća kuna. Pritom cijena jednoga ECTS-a (a time i cijena pojedinih ispita) neće biti propisana zakonom, tj. bit će ostavljena na proizvoljno određivanje pojedinim sveučilištima i fakultetima", piše u priopćenju.

"Kako sada stoji, jedan ECTS-bod će iznositi između 300 i 1000 kn (cijena od 924 kn po ECTS-bodu je već izglasana u Osijeku za Medicinski fakultet!), a nemoguće je reći koliko će cijena ECTS-ova rasti u budućnosti. Ono što se, prema dosadašnjem iskustvu, može pretpostaviti jest da će država i dalje smanjivati financije za fakultete, čime će oni biti prisiljeni povećavati cijenu ECTS-bodova, a vrlo vjerojatno i broj studenata koji plaćaju pooštravanjem kriterijâ na ispitima", poručuju studenti, koji za kraj poručuju da će se svojim odlučnim akcijama izboriti za bolju budućnost.